Post by digidooPozdrav svima,
http://android-sale.com/android-phones.html
i sto se sve dodatno mora platiti pri uvozu ovakvog uredaja?
Hvala
Poštovani,
Uvodno, vezano za utvrđivanje da li je određena roba krivotvorena ili nije
napominjemo kako je uloga carinske službe posrednička (a ne arbitrarna),
stoga Vas upućujemo da se za daljnje informacije obratite nositelju prava
na intelektualno vlasništvo.
Uvoz krivotvorene robe
Postupanje carinskih službenika u pogledu uvoza krivotvorene robe reguliran
je Uredbom o provedbi carinskih mjera u vezi s robom za koju postoji sumnja
da povrjeđuje određena prava intelektualnog vlasništva (NNRH, broj 50/06 i
82/07; u daljnjem tekstu Uredba). Prema Uredbi, ukoliko prilikom pregleda
robe ili dokumentacije koja prati robu, carinski službenik utvrdi sumnju da
se podnesenom robom povrjeđuju određena prava intelektualnog vlasništva,
roba će biti privremeno zadržana pod carinskim nadzorom do okončanja
postupka. U provedbi postupka, Središnji ured Carinske uprave donosi
rješenje o privremenom zadržavanju robe koje se dostavlja svim strankama u
postupku, a kojim se daje nositelju prava rok od 10 radnih dana (ovaj rok
se iz opravdanih razloga može produžiti za još 10 radnih dana) da pregleda
robu (eventualno i izuzme uzorak robe) te utvrdi činjenice, tj. da li je
roba originalna ili krivotvorena. Ukoliko je roba originalna, pušta se u
zahtijevani carinski postupak, a ukoliko je krivotvorena nositelj prava
može (1) tužiti vlasnika robe privatnom tužbom nadležnom trgovačkom sudu
zbog povrede žiga ili (2) sklopiti nagodbu s vlasnikom robe oko uništenja
robe ili (3) podnijeti zahtjev za uništenjem robe bez obveze da se na sudu
utvrdi da li je roba krivotvorena ili ne (samostalno ili uz suglasnost
vlasnika robe). Uloga carinske službe je dakle posrednička (a ne
arbitrarna), a roba ostaje pod carinskim nadzorom do okončanja postupka.
Vezano uz kupnju putem interneta, želimo napomenuti da postoji vrlo visoki
rizik da se pri kupnji robe putem interneta kupi krivotvorena roba. Iako
pojedine web trgovine imaju politiku sprječavanja prodaje krivotvorina
putem svojih servisa te provode stroge kontrole, zbog karakteristika
poslovanja putem interneta (jednostavno prikrivanje tragova, nemogućnost
kontrole prodavatelja zbog međunarodnog aspekta, slaba mogućnost nadzora
oglašivača) gotovo je nemoguće spriječiti da se u prodaji i takvih web
trgovina pronađu krivotvoreni proizvodi. Ukoliko se radi o kupnji od
privatnih oglašivača i tzv. malih privatnih poduzetnika, a naročito ako su
iz Narodne Republike Kine, gotovo je sigurno da će kupac naručiti
krivotvoreni proizvod.
Ovdje želimo ukazati i na karakteristike krivotvorenih proizvoda vezano uz
odnos cijene i kvalitete. Krivotvoreni proizvodi se izrađuju od lošijih
materijala jer u "proizvodnji" ne postoji kontrola kakvoće proizvoda, pa za
cijenu nešto manju od cijene originalnog proizvoda kupac dobije (ako roba
prođe carinsku kontrolu) proizvod koji nije niti približno kvalitetan kao
proizvod kojeg je želio kupiti. Ukoliko se još k tome radi o tehničkom
proizvodu ili o proizvodu koji dolazi u direktan kontakt s tijelom (npr.
kozmetički proizvodi, lijekovi i dijetetski proizvodi, hrana, piće...),
tada moramo ukazati i na aspekt sigurnosti potrošača jer krivotvoreni
proizvodi ne zadovoljavaju zakonske sigurnosne standarde i standarde
kvalitete.
Na kraju, ukazujemo i na činjenicu da je uvoz krivotvorene robe prekršaj
prema odredbama Zakona o žigu (čl. 80.), ali i kazneno djelo prema Kaznenom
zakonu (čl. 285.).
Postupak carinjenja u poštanskom prometu
Posebno se naglašava da sve pošiljke robe, vrijednosti veće od 160,00 kuna,
koje dolaze iz inozemstva od pravnih osoba, kao i sve pošiljke koje su
predmetom kupoprodaje (dakle koje se plaćaju), podliježu obvezatnom
obračunu carine i PDV-a. Fizičke osobe mogu naručivati i kupovati robu
isključivo za osobne potrebe, dakle, robu nekomercijalne naravi – koja nije
namijenjena za daljnju prodaju, ili za obavljanje neke profesionalne
djelatnosti. Vrijednost robe pri tome nije od važnosti.
Pod nekomercijalnom robom se smatraju pošiljke:
• koje su povremene naravi
• koje sadrže robu isključivo namijenjenu osobnoj uporabi primatelja i
njegove obitelji, a koja po vrsti i količini upućuje da se ne radi o
komercijalnoj robi
Dokumenti za carinjenje
Kada fizička osoba prima poštansku pošiljku koja podliježe carinjenju može
se podnijeti jedna od ovih isprava:
• poštansko - carinska deklaracija ili
• jedinstvena carinska deklaracija (JCD).
a) Poštansko – carinska deklaracija
Ispostavlja se putem Poštanskog ureda, te nije potrebno angažirati
ovlaštenog carinskog otpremnika – špeditera, a može se podnijeti u
sljedećim slučajevima:
• za robu vrijednosti veće od 300,00 kuna, koja se besplatno šalje fizičkim
osobama u RH od fizičkih osoba iz inozemstva, koja podliježe obračunu
carinskog duga - u navedenom slučaju predmetnu robu nije potrebno
razvrstavati prema tarifnim brojevima Carinske tarife, već je moguće
primijeniti jedinstvenu stopu carine od 10% na ukupnu carinsku vrijednost
robe koja podliježe obračunu carinskog duga
• kada fizičke osobe primaju (odnosno kupuju) iz inozemstva nekomercijalnu
robu - za osobne potrebe ili potrebe njihovog kućanstva, vrijednosti do
5.000,00 kuna - roba koja je predmetom kupoprodaje se obvezno razvrstava
prema tarifnim brojevima Carinske tarife, uz primjenu stopa carine
propisane za pojedini tarifni broj
b) Jedinstvena carinska deklaracija (JCD)
JCD podnosi primatelj pošiljke ili u pravilu ovlašteni carinski otpremnik –
špediter, kojeg primatelj ovlasti, a na temelju prethodne obavijesti
carinarnice putem Poštanskog ureda carinjenja da se u roku 8 dana podnese
JCD i propisane isprave, a podnosi se u sljedećim slučajevima:
• kada fizička osoba u poštanskom prometu prima (i carini) robu
nekomercijalne naravi u vrijednosti većoj od 5.000,00 kuna
• kada fizička osoba prima (i carini) robu nekomercijalne naravi koja
dolazi putem neke od kompanija brze dostave, bez obzira na vrijednost
(dakle, roba vrijednosti veće od 160,00 kuna - pošiljke zanemarive
vrijednosti).
Razlika u postupku carinjenja kada pošiljka stiže putem Pošte (HP) u odnosu
na kompanije brze dostave (tzv. kurirske službe)
Sve poštanske koje su predmetom međunarodnog poštanskog prometa, kao i
pošiljke brze dostave (kurirske službe) koje se unose u carinsko područje
Republike Hrvatske podliježu mjerama carinskog nadzora i postupku carinske
provjere, kao i sva ostala roba koja se uvozi u Republiku Hrvatsku.
Međutim, primjena pojednostavnjenog postupku carinjenja podnošenjem
poštansko – carinske deklaracije je moguće isključivo kod primanja pošiljke
putem pošte, pri čemu se poštansko - carinska deklaracija, uz primjenu
propisane stope iz Carinske tarife, podnosi kada fizičke osobe primaju iz
inozemstva robu u vrijednosti do 5.000,00 kuna, od fizičkih ili pravnih
osoba, a koja se može smatrati robom za osobne potrebe ili potrebe članova
kućanstva.
Poštansko – carinsku deklaraciju popunjava poštanski ured i carinska
služba, te nema potrebe za angažiranjem špeditera i plaćanja troškova
ispostavljanja jedinstvene carinske deklaracije (JCD-a).
U ostalim slučajevima, primjerice kod pošiljka koje stižu nekom od tzv.
službi brze dostave, podnosi se jedinstvena carinska deklaracija, uz
primjenu propisane stope iz Carinske tarife. Obzirom na složenost postupka
i prekršajne odgovornosti prilikom ispostavljanja JCD-a, uobičajeno je da
za račun uvoznika (fizičke osobe - primatelja pošiljke) JCD podnese
ovlašteni carinski otpremnik – špediter.
Stoga, upozoravaju se građani da prilikom naručivanja robe iz inozemstva,
provjere i na koji način će ista biti dostavljena, te da u obzir uzmu sve
dodatne troškove, a koji nisu plaćanja na ime carine ili PDV-a, koje će
navedeni operateri zaračunati kao naknadu za vlastite usluge manipulacije s
robom, ispostavljanja JCD-a i druge troškove.
Carinska vrijednost
U postupku carinjenja robe, neovisno da li se ono obavlja putem poštansko -
carinske deklaracije ili jedinstvene carinske deklaracije, utvrđuje se
carinski dug koji je potrebno platiti.
Propisana stopa carine obračunava se na carinsku vrijednost robe. Carinsku
vrijednost robe čini njezina transakcijska vrijednost tj. najčešće cijena
iz računa o kupoprodaji robe odnosno stvarno plaćena ili plativa cijena za
robu koja je predmet postupka carinjenja, ali uz prilagodbu troškova
propisanih Carinskim zakonom.
To podrazumijeva da se svi troškovi koji su vezani uz tu robu uključuju u
carinsku vrijednost, kao npr. troškovi prijevoza i osiguranja robe,
ambalaže, licence i dr. (u poštanskom prometu dakle, u pravilu, troškovi
poštarine).
U slučaju da ne postoji račun ili kupoprodajni ugovor ili dokumentacija
nije vjerodostojna, carinski će djelatnik izvršiti procjenu vrijednosti
temeljem ostalih metoda propisanih carinskim propisima i to najčešće
usporedbom s istovjetnom ili sličnom robom uvezenom u isto ili približno
isto vrijeme.
Račun
U slučaju ako poštansku pošiljku ne prati račun, carinski djelatnik će
primatelju uputiti poziv za dostavu računa ili druge isprave kojom se
dokazuje plaćanje te robe.
Kada je u pitanju kupovina putem ebay-a, kao isprava u postupku carinjenja
može se priložiti i račun ebay-a, ali samo uz uvjet da isti sadrži sve
osnovne elemente računa (naznaka kupca i prodavatelja, opis robe, plaćena
cijena, način plaćanja i dr.).
Također, u poštanskom prometu česti su slučajevi da prilikom internet
kupovine nema računa te, s obzirom da je riječ o kupoprodaji između
fizičkih osoba, mogu biti priložene različite isprave (to uključuje i
računalni ispis online plaćanja i međunarodnu poštansku deklaraciju).
U oba slučaja, ukoliko ne postoji sumnja u vjerodostojnost podataka
naznačenih na računu i na drugim ispravama koje su priložene (ocjenjujući
jesu li odnosne isprave dovoljan dokaz o tome koliko je izvršeno plaćanje),
carinska služba će utvrditi carinsku vrijednost temeljem cijene stvarno
plaćene ili plative za robu
Carinski dug
Za robu koja podliježe postupku carinjenja, carinski dug koji se obračunava
čine:
• carina,
• poseban porez u slučaju ako se radi o robi koja podliježe tom porezu i
• porez na dodanu vrijednost.
Na utvrđenu carinsku vrijednost robe obračunava se carina po stopi
propisanoj sukladno Uredbi o carinskoj tarifi, i ovisi o vrsti konkretne
robe koja se uvozi.
Carinska stopa propisana je Uredbom o carinskoj tarifi za 2012. (143/11)
godinu za mobitele ona iznosi 0% („slobodno“), te se obračunava i naplaćuje
samo PDV od 25%, računato na carinsku vrijednost robe.
Ostali troškovi postupka
Osim carinskog duga (carina, PDV i eventualno trošarina) – koje obračunava
i naplaćuje carinska služba i koji su prihod Državnog proračuna, kod uvoza
robe putem poštanskih pošiljka ili pošiljaka koje se dopremaju putem
kompanija brze dostave, mogu nastati i dodatni troškovi za uvoznika
(primatelja pošiljke).
Ti dodatni troškovi su uobičajeno troškovi poštanskog posredovanja,
manipulacija s robom, troškovi otpremnika za ispostavljanje carinske
deklaracije (ako je propisano) i drugi troškovi koje naplaćuje pošta,
kompanije brze dostave te otpremnici, odnosno druge pravne osobe koje vrše
dopreme robe iz inozemstva i/ili ispostavljanje deklaracije.
Ti troškovi su propisani tarifama i cjenicima navedenih osoba, te ih
carinska služba ne obračunava, ne naplaćuje i na njih nema utjecaja.
Uvoz osobnih računala, laptop-a, mobitela, GPS uređaja i druge RiTT opreme
Pod RiTT opremom se podrazumijevaju:
„telekomunikacijska terminalna oprema“, obzirom da “omogućuje komunikaciju
na način da se priključuje, izravno ili neizravno, bilo kojim putem na
sučelja javnih elektroničkih komunikacijskih mreža“ (jer uključuje modem za
priključivanje na telefonsku mrežu), te „radijska oprema“ ako „omogućuje
komunikaciju odašiljanjem i/ili prijamom radijskih valova“ (ako uključuje
bežični modem ili bežičnu komunikaciju s perifernim jedinicama, npr. s
mišem).
Prilikom uvoza određenih uređaja koji imaju mogućnost spajanja na Internet
ili drugu bežičnu komunikaciju s središnjom jedinicom, kao što su GPS
uređaji, osobna računala, laptop, mobiteli, sustavi za nadzor (nadzorne
kamere spojene bežičnim sustavom s unutarnjom jedinicom i sl.), sukladno
Uredbi o određivanju robe koja se izvozi i uvozi na temelju dozvola (NN,
broj 77/2010 i 114/2011), za najveći broj takvih roba bila je pripisana
obveza pribavljanja dozvole za uvoz.
Međutim, od 01. ožujka 2012. godine, nakon izmjena odredbi spomenute Uredbe
o određivanju robe koja se izvozi i uvozi na temelju dozvola („Narodne
novine“, broj 25/2012), dozvole više nisu potrebne za uvoz telefonskih
aparata, uključivo i bežične, odašiljače za radiodifuziju ili televiziju,
te radare i radionavigacijske uređaje.
No i nadalje postoji obveza provedbe mjera provjere značajki proizvoda pri
puštanju robe u slobodan promet sukladno propisima o tehničkim zahtjevima
za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti, odnosno pripisani su tehnički
zahtjevi za RiTT opremu, postupak ocjenjivanja sukladnosti te označavanje
RiTT opreme oznakama sukladnosti u skladu s odredbama Zakona o tehničkim
zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti (NNRH, broj 20/10) i
Pravilnika o radijskoj opremi i telekomunikacijskoj terminalnoj opremi
(NN, broj 25/2012).
Fizička osoba može, za vlastite potrebe, uvoziti RiTT opremu koja
udovoljava odgovarajućima zahtjevima iz navedenog Pravilnika i koja je,
između ostaloga, označena propisanom oznakom sukladnosti (oznakom
sukladnosti „C“ ili europskom oznakom sukladnosti „CE“). Detaljnije
informacije o uvozu mogu se naći na web stranicama www.hakom.hr.
Ujedno napominjemo da su sve prethodno navedene informacije javno dostupne
i na web stranicama Carinske uprave: www.carina.hr pod kategorijom Carina –
Carinski postupak u poštanskom prometu (web stranica:
http://www.carina.hr/Carina/CarinskiPostupakPosta.aspx), na koje Vas ovom
prilikom upućujemo u slučaju dodatnih pojašnjenja.
Savjetujemo građanima da se prije naručivanja robe iz inozemstva uz
korištenje različitih web servisa, cjelovito i iscrpno informiraju o
uvjetima pružanja usluga prijevoza, dopreme i posredovanja u carinjenju
takve robe i poglavito cijenama pružanja takvih usluga, kod kompanija putem
koje će roba biti dostavljena.
Zaključno napominjemo da se ovim odgovorom daju pojašnjenja koja odražavaju
sadržaj Vašeg upita te da se isti ne može smatrati relevantnim u odnosu na
okolnosti koje predmetnim upitom nisu iznesene ili pojašnjene u mjeri koja
omogućuje davanje meritornog očitovanja pri čemu Vas upućujemo da se u
pogledu potrebe svakog dodatnog upita ili pojašnjenja izravno obratite na
nadležnu carinarnicu.
S poštovanjem,
Carinska uprava RH
